Autor: Maja Kranjčec, bacc. physioth.

Zglobovi stopala (articulationes pedis) zajedno sa svojim spojem za kosti potkoljenice djeluju kao jedna funkcionalna cjelina čime omogućuju vrlo složenu mehaniku gibanja stopala.

Coronal section through right talocrural and talocalcaneal joints. (Photo credit: Wikipedia)

Gornji nožni zglob, articulatio talocruralis, povezuje donje krajeve goljenične (tibia) i lisne kosti (fibula) s gležanjskom kosti (talus) i prenosi težinu čitava tijela na zglobove i svodove stopala. Zglobne površine art. talocruralis oblikuju gležanjske (maleolarne) rašlje i trochlea tali sa facies superior, facies malleolaris medialis et lateralis. Tibija i fibula oblikuju konkavno zglobno tijelo za valjak talusa. U oblikovanju konkavne zglobne površine sudjeluje još inferiorni tibiofibularni zglob, sindesmoza pojačana prednjim i stražnjim tibiofibularnim ligamentima (lig. tibiofibulare anterior et posterior), koji dodatno učvršćuju gležanjske rašlje.

Stabilnost gležnja sa bočne strane osiguravaju dvije skupine ligamenata. To su:

• Ligamenti medijalne strane gležnja ili deltoidni ligamenti, lig. mediale s. deltoideum –  trokutasta sveza razapeta na medijalnoj strani korijena stopala čiji vrh se veže za medijalni maleol, a fibrozne se niti lepezasto šire prema talusu, kalkaneusu i os navikulare. Deltoidni ligament sprečava everziju gležnja i lateralni pomak talusa. Sastoji se od četiri dijela: pars tibionavicularis, pars tibiocalcanea, pars tibiotalaris anterior et posterior.

• Ligamenti lateralne strane gležnja, lig. collaterale laterale – tri ligamenta  lateralne strane gležnja koji sprečavaju inverziju gležnja i prednji pomak talusa.

1. Lig. talofibulare anterius – spaja lateralni maleol i lateralnu stranu kalkaneusa.
2. Lig. talofibulare posterius – spaja lateralni maleol i procesus posterior tali.
3. Lig. calcaneofibulare – spaja lateralni maleol sa stražnjim lateralnim dijelom kalkaneusa.

Donji nožni zglob stopala sastoji se od dva zgloba, stražnjeg dijela – articulatio subtalaris i prednjeg dijela – articulatio talocalacaneonavicularis.

Zglobne površine art. subtalaris tvore konkavna površina, facies articularis calcanea posterior, na donjoj strani talusa i konveksna,  facies articularis talaris posterior, na gornjoj strani kalkaneusa. Zglobnu čahuru pojačavaju ligg. talocalcanea mediale et laterale.

Articulatio talocalcaneonavicularis sastoji se od tri zglobna tijela. Osim zglobnih ploha na talusu, kalkaneusu i na os naviculare tu se nalazi i hrskavicom obloženo zglobno tijelo koje čini lig. calcaneonaviculare plantare, sveza koja povezuje kalkaneus sa navikularnom kosti i zajedno s njome oblikuje konkavno zglobno tijelo za uzglobljenje glave talusa. Prednji dio zglobne čahure pojačava lig. bifurcatum koji međusobno povezuje calcaneus, os naviculare i os cuboideum. U sinus tarsi još se nalazi lig. talocalcaneum interosseum koji dijeli prednji od stražnjeg dijela donjeg zgloba.

Dinamički stabilizatori gležnja, koji ga štite tijekom pokreta, su mišići i tetive potkoljenice. Svi mišići čije je polazište na potkoljenici, osim m. popliteusa, prelaze preko gležnja i vežu se na kosti stopala.

Prema smještaju mišiće potkoljenice dijelimo na tri skupine:

1. Prednja skupina mišića potkoljenice – tvore je: m. tibialis anterior, m. extensor digitorum longus i m. extensor hallucis longus. Ovi mišići vrše pokrete dorzalne fleksije stopala i ispružanje prstiju, a m. tibialis  anterior još podižemedijalni rub stopala (supinacija).
2. Lateralna skupina mišića potkoljenice – tvore je dva mišića koji polaze sa lateralne plohe fibulae: m. peroneus longus i m. peroneus brevis. Tetive oba mišića obilaze lateralni maleol, pri čemu se tetiva m. peroneusa brevisa hvata na petu metatarzalnu kost a tetiva m. peroneus longusa prelazi preko stopala s donje strane i hvata se na prvu metatarzalnu i klinastu kost. Oba mišića vrše plantarnu fleksiju i pronaciju stopala.                                                         
   

   Tibialis anterior muscle labeled at top center, and extensor muscles labeled at right. (Photo credit: Wikipedia)

3. Stražnja skupina mišića potkoljenice – razlikujemo površinski i duboki sloj.

• Površinski sloj- u njemu se nalazi m. triceps surae kojeg tvore m. gastrocnemius i, ispod njega, m. soleus. M.gastrocnemius je dvozglobni mišić koji polazi sa dvije glave (medijalna i lateralna) iznad kondila bedrene kosti, dok m. soleus polazi sa stražnje strane kostiju potkoljenice. Sve tri glave tricepsa formiraju završnu tetivu (Ahilovu tetivu) koja se hvata na kvrgu petne kosti. Sve tri glave vrše plantarnu fleksiju stopala, a gastrocnemius još i fleksiju potkoljenice.
• Duboki sloj- tu se nalaze tri mišića koja polaze sa stražnje strane kostiju potkoljenice: m. flexor digitorum longus, m. flexor hallucis longus i m. tibialis posterior.  Pregibači prstiju i palca uz fleksiju prstiju i palca vrše plantarnu fleksiju i supinaciju stopala. Tetiva m. tibialis posteriora, zajedno sa tetivama pregibača prstiju i palca zaobilazi medijalni maleol i hvata se sa donje strane navikularne i klinastih kostiju (ossa cuneiformia); mišić vrši plantarnu fleksiju i supinaciju stopala.

Link na članak: Pokreti u gležnju

Korištena literatura:

Platzer, W. (2003.). Sustav organa za pokretanje. Zagreb: Medicinska naklada.