Pokreti u gležnju

Autor: Maja Kranjčec, bacc. physioth.

Funkcijski najvažniji dijelovi stopala su gornji i donji nožni zglob koji zajedno tvore model kuglastog zgloba gdje su moguće kretnje u svim smjerovima. Gornji nožni zglob je kutni zglob (ginglymus) koji prenosi veće opterećenje od svih ostalih zglobova u tijelu stoga je vrlo stabilan te omogućava izvođenje samo dviju kretnji, plantarnu i dorzalnu fleksiju. Ostale kretnje stopala vrše se u donjem nožnom zglobu koji je obrtni zglob (art. trochoidea) i omogućuje izvođenje rotacijskih kretnji. Za pokrete stopala još su važni transverzalni tarzalni zglob, koji sudjeluje u trodimenzionalnim pokretima pronacije i supinacije i kompenzira neravnine na podlozi, te intertarzalni i tarzometatarzalni zglobovi, koji poboljšavaju funkciju transverzalnog tarzalnog zgloba i reguliraju položaj prednjeg dijela stopala na podlozi.

Zbog postojanja razlika između autora pokrete gležnja i stopala potrebno je definirati. Iako se oni ne odvijaju isključivo u osnovnim ravninama ipak ćemo ih definirati na sljedeći način (Mueller, 2005.; Donatelli i sur., 1988.; Sammarco i Hockenbury, 2001).

  • Pokreti koji se odvijaju u sagitalnoj ravnini oko transverzalne osi su plantarna fleksija i dorzalna fleksija. Nazive fleksija i ekstenzija ne bi trebalo koristiti zbog proturječnih definicija.
  • Pokreti koji se odvijaju u frontalnoj ravnini oko sagitalne osi su inverzija, rotacija stopala prema unutra, i everzija, rotacija stopala prema van.
  • Pokreti koji se odvijaju u horizontalnoj ravnini oko vertikalne osi su abdukcija, odmicanje od središnje linije, i addukcija, primicanje prema središnjoj liniji.
  • Pokreti koji se odvijaju u tri ravnine nazivaju se supinacija i pronacija. Oni se ne vrše oko jedne od osnovnih, već oko kose osovine koja ide od straga, dolje i lateralno prema naprijed, gore i medijalno. Pronacija je složena kretnja koja je kombinacija dorzalne fleksije, everzije i abdukcije dok je supinacija suprotna kretnja, kombinacija platarne fleksije, inverzije i adukcije. Termini inverzija i supinacija kao i everzija i pronacija se često zamjenjuju.

Važno je znati da svi zglobovi gležnja i stopala djeluju udruženo. Kretnje u pojedinim zglobovima ograničavaju oblik i raspored zglobnih površina te snažne sveze, istodobno tetive i mišići koji pokreću te zglobove se ukrižuju, a neki se hvataju i za više kostiju stopala. Iz tog razloga mehaniku stopala je uvijek potrebno promatrati cjelovito.

Link na članak: Anatomija gležnja

Korištena literatura:

  1. Donatelli, R. i sur. (1988.): Biomechanical foot orthotics: a retrospective study. J Orthop Sports Phys Ther 10:205
  2. Mueller, M.J. (2005.): The ankle and foot complex. U Levangie, P.K. i Norkin, C.C. (Ed.):  Joint Structure and Function, ed 4., FA Davis, Philadelphia.
  3. Sammarco, G.J., Hockenbury, R.T. (2001):  Biomechanics of the foot and ankle. U Nordin, M., Frankel, V.H. (Ed): Basic Biomechanics of the Musculoskeletal System, ed 3. Lippincott Williams & Wilkins, Philadelphia,  str. 222

3 misli o “Pokreti u gležnju

  1. Povratni ping: Anatomija gležnja | fizioterra

  2. Povratni ping: Uloga gležnja i stopala u hodu | fizioterra

  3. Povratni ping: Anatomija i biomehanika stopala | Fizioterra

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s