Autor: Igor Sekušak, bacc. physioth.
Rotatorna manšeta je tetivno-mišićna ovojnica koju sačinjavaju četiri mišića: m. supraspinatus, m. infraspinatus, m. teres minor i m. subskapularis. Ona predstavlja najvažniju funkcionalnu strukturu ramena. Osnovna joj je funkcija dinamička stabilizacija glave humerusa pri pokretima ruke. Osim za pokretanje ruke i stabilizaciju ramena, hvatišta tetiva rotatorne manšete važna su za krvnu opskrbu koštane strukture proksimalnog humerusa.
Mišić supraspinatus je najaktivniji mišić rotatorne manšete.
Polazište: leži u fosi supraspinati skapule, iz koje i polazi. Prednji dio mišića je snažniji i voluminozniji, pa je prilikom njegove aktivnosti na prednjem dijelu supraspinatusa izraženo i veće naprezanje.
Hvatište: tetiva supraspinatusa spaja se s nitima mišića infraspinatusa straga i dijelom korakohumeralnog ligamenta u prednjem dijelu. Tetiva supraspinatusa hvata se na veliki tuberkulum humerusa u području koje se zbog svojeg karakterističnog oblika naziva footprint (eng. footprint = otisak stopala).
Inervacija: supraskapularni živac.
Krvna opskrba: supraskapularna arterija.
Supraskapularni živac i supraskapularna arterija zajedno ulaze u mišić blizu njegovog srednjeg dijela, a medijalni dio supraspinatusa prima krvnu opskrbu i od ogranaka dorzalne skapularne arterije. Područje hvatišta tetive supraspinatusa je relativno avaskularno, točnije krvna opskrba je najslabija u prednjem dijelu tetive s artikularne strane, pa tu rupture stoga najčešće i započinju. Veliki dio krvne opskrbe u tom području odvija se putem ostalih kolateralnih žila, te preko subakromijalne burze.
Funkcija: m. supraspinatus je aktivan u svim pokretima koji uključuju elevaciju ruke. Najsnažniji je u položaju od 30 stupnjeva elevacije, a zajedno s ostalim mišićima rotatorne manšete provodi stabilizaciju lopatice.
Mišić infraspinatus drugi je po aktivnosti važan mišić rotatorne manšete.
Polazište: polazi sa medijalne ¾ fosse infraspinate i donje strane spine skapule te facies infraspinate i međumišićne pregrade koja ga odjeljuje od mišića teresa minora.
Hvatište: tetiva mu završava na hvatištu sa stražnje strane velikog tuberkula humerusa i spaja se s tetivama supraspinatusa i teresa minora.
Inervacija: inervira ga supraskapularni živac.
Krvna opskrba: mišić krvlju opskrbljuju dvije velike krvne žile, koje se odvajaju od supraskapularne arterije, iako ga često opskrbljuje i subskapularna arterija preko svoje dorzalne ili cirkumfleksne skapularne arterije.
Funkcija: m. infarspinatus je najvažniji vanjski rotator ramena, koji u ukupnoj vanjskoj rotaciji ramena doprinosi s oko 60%. Ovisno o položaju ruke infraspinatus ima različite uloge: u položaju unutrašnje rotacije je važan stabilizator, a u položaju abdukcije i vanjske rotacije sprječava prednju subluksaciju ramena.
Mišić teres minor maleni je mišić priljubljen uz donji rub m. infraspinatusa, te se zajedno s njegovom tetivom hvata na fasetu stražnjeg dijela velikog tuberkuluma humerusa. Duboki sloj tetive teresa minora čvrsto je prirasao uz zglobnu čahuru.
Inervacija: aksilarni živac.
Krvna opskrba: krvnu opskrbu mogu mu osigurati različite krvne žile u regiji, no najstalniji su ogranci stražnje cirkumfleksne humeralne arterije.
Funkcija: pridonosi s 45% ukupnoj vanjskoj rotaciji ramena i funkcionira kao dinamički stabilizator sprječavajući prednju subluksaciju ramena.
Mišić subskapularis nalazi se u prednjem dijelu ramena.
Polazište: polazi iz subskapularne fosse lopatice.
Hvatište: tetivno završava u malom tuberkulumu humerusa sa 60% kranijalnog dijela tetive. Distalnih 40% tetive subskapularisa hvata se ispod malog tuberkuluma humerusa.
Inervacija: subskapularni živac
Krvna opskrba: krvnu opskrbu dobiva putem subskapularne arterije, a dijelom preko prednje cirkumfleksne humeralne arterije.
Funkcija: funkcija mišića subskapularisa je stabilizacija glave humerusa, pasivna prevencija subluksacije, depresija glave humerusa pri funkciji deltoideusa i supraspinatusa te vanjska rotacija humerusa.
Tetiva duge glave mišića bicepsa brahii svojom funkcijom sudjeluje u aktivnosti rotatorne manšete. Ulazi u zglobni prostor kroz procjep između tetiva supraspinatusa i subskapularisa, koji se naziva rotatornim intervalom. Tetiva duge glave bicepsa brahii hvata se na gornjem dijelu glenoida tj. na tuberkulumu supraglenoidale. Sudjeluje u stabilizaciji glave humerusa, a osobito sudjeluje u vođenju glave humerusa pri rotacija u položaju elevacije i to tako da intertuberkularni žljeb funkcionira kao svojevrsna tračnica.
Funkcija rotatorne manšete u cijelosti je višestruka. Svi mišići zajedno povlače glavu humerusa u glenoid čineći efekt konkavne kompresije. Mišići osiguravaju balans u kojem svaka aktivnost pojedinih mišića ili dijelova mišića dovodeći ruku u određeni položaj može promjeniti smjer i vrstu djelovanja drugih mišića ili njihovih pojedinih dijelova. Na taj način neki mišići, ovisno o svojem položaju, mogu imati potpuno različitu funkciju u različitim položajima ruke. Pojedinačnim djelovanjem mišića rotatorne manšete postiže se rotacija humerusa u odnosu na lopaticu.
Literatura:
1. Plazer W. (2003) Priručni anatomski atlas: Sustav organa za pokretanje. Zagreb. Medicinska naklada
2. Klobučar H. (2009) Istraživanje čvrstoće fiksacije tetive infraspinatusa ovce transonealnom metodom i metodom dva reda sidara. Dostupno na: http://medilb.mef.hr/661/Klobucar_Hrvoje_disertacija_rep_661.pdf [24.8.2011.]
Hi,I read your blogs named “Funkcionalna anatomija rotatorne manšete ramena | Fizioterra” like every week.Your story-telling style is witty, keep it up! And you can look our website about powerful love spells.
Sviđa mi seSviđa mi se