Autor: Tamara Prepolec, bacc. physioth.

Biofeedback (BFB) engleski je naziv, a podrazumjeva mehanizme negativne povratne sprege. BFB trening baziran je na hipotezi povratne informacije CNS-a na transformiranu vidnu ili slušnu informaciju određene tjelesne funkcije, fiziološkog ili patološkog stanja.

Link na prvi dio; Povijest i tipovi biofeedbacka

Link na treči dio; Biofeedback u neurologiji

DJELOVANJE I PRIMJENA BIOFEEDBACKA

Metoda biofeedbacka se osniva na sistemu povratne sprege, pri čemu učinak određene radnje povratno djeluje na mehanizam koji je tu radnju započeo i time utječe na njezino daljnje odvijanje. Biofeedback metodom se mogu uočiti i kontrolirati biološki procesi u tijeku kompliciranih reakcija između živčanog sustava i svih ostalih sustava, koji se inače odvijaju nesvjesno i bez voljne kontrole. Pomnim praćenjem audio-vizualne signalizacije s EMG aparata, uz istodobno aktivno poticanje pojedinih motornih jedinica na kontrakciju, može se postići njihova svjesna i voljna kontrola.

Biofeedback sesion (Photo credit: Wikipedia)

U fizikalnoj rehabilitaciji i medicini BFB se upotrebljava za upoznavanje bolesnika s vlastitim funkcionalnim sposobnostima lokomotorike, za osposobljavanje njenim upravljanjem preko kortikalne povratne informacije. EMG BFB trening baziran je na hipotezi da u trenutku kada bolesnik primi vidnu i slušnu informaciju o stanju mišićnih funkcija (pomoću EMG aparata), on treningom utječe na te funkcije, a poslije je u mogućnosti nastaviti s kontrolom tih funkcija i bez EMG aparata. U razvoju BFB-a važnu ulogu ima primjena elektromiografa, tj. uporaba akustičnog i vizualnog signala motorne jedinice za pojačane željene jače mišićne kontrakcije, pa govorimo o BFB treningu.

Detailed view of a neuromuscular junction: 1. Presynaptic terminal 2. Sarcolemma 3. Synaptic vesicle 4. Nicotinic acetylcholine receptor 5. Mitochondrion (Photo credit: Wikipedia)

Naime,EMG aparat registrira mišićne aktivnosti koje okom ili palpacijom nisu uočljive.

EMG BFB trening aktivna je kineziterapija jer je potrebna stalna aktivnost bolesnika uz njegovu maksimalnu koncentraciju (motivacija). Bolesnik vidno i slušno prima informacije o svojoj mišićnoj aktivnosti što utječe na pojavu, intenzitet i trajanje mišićne kontrakcije. Prateći zvučni i vidni potencijal, bolesnik vježba relaksaciju i kontrakciju te postiže reedukaciju voljne mišićne aktivnosti. Učestalost EMG BFB treninga, paralelna fizioterapija, prekid i nastavak izvođenja treninga određuje se timski, a realizira prema individualnim potrebama bolesnika.

Tijekom BFB treninga na EMG aparatu bolesnik dobije selektivnu, preciznu, brzu, kvalitativno određenu informaciju o mišićnoj aktivnosti. Amplituda površinskog elektromiograma u korelaciji je sa snagom mišićne kontrakcije.

Fizioterapeut koji provodi EMG BFB trening mora biti dobro upoznat s EMG tehnikama. Pristup bolesniku mora biti individualan, potrebno je uspostaviti dobru suradnju s bolesnikom zasnovanu na povjerenju jer je potrebna bolesnikova maksimalna koncentracija, stalna aktivnost tijekom treninga, a za uspjeh i postizanje cilja vrlo je važna motivacija bolesnika.

Na samom početku potrebno je na primjeru zdravog mišića pokazati bolesniku kakav audio-vizualni signal izaziva mišićna kontrakcija, a kakav relaksacija. Jača kontrakcija izaziva jači zvuk i na ekranu gušći uzorak potencijala, a mišićna relaksacija električnu tišinu.

A top-down view of skeletal muscle (Photo credit: Wikipedia)

Intenzitet kontrakcije, stanke između pojedinih kontrakcija, broj kontrakcija u jednoj seriji, duljinu provođenja jednog treninga fizioterapeut određuje na temelju manualnog mišićnog testa (MMT-a), sposobnost koncentracije bolesnika i rezultira samog treninga. Smatra se da je 10 sekunda kontrakcije vrijeme potrebno za aktivaciju principa povratne veze kortikalne kontrole.  Prije početka treninga potrebno je otkloniti eventualne tehničke smetnje koje ometaju koncentraciju bolesnika,  a očituju se pojavom nepoželjnih šumova i lošom slikom na ekranu aparata.

Uvjeti izvođenja biofeedback treninga

1. Uvjeti s obzirom na bolesnika

• Kognitivne sposobnosti ( razumijevanje i mogućnost suradnje )
• Snažna motivacija bolesnika koja će mu omogućiti da se maksimalno psihički i fizički angažira uz maksimalnu koncentraciju
• Po mogućnosti dolaženje uvijek u isto vrijeme i rad s istim fizioterapeutom
• Reinervacijska aktivnost dovoljno velika da se prati površinskom elektrodom

2. Uvjeti s obzirom na prostor

• Potrebna je optimalna temperatura prostorije ( 24 – 25 °C )
• Prostorija mora biti dovoljno tamna da bi se mogla pratiti slika na ekranu EMG aparata
• Prostorija ne smije biti bučna da se ne ometa bolesnikova koncentracija

3. Tehnički uvjeti

• Primjenjuju se površinske elektrode čija je primjena bezbolna i može se podnijeti tijekom duljeg vremena
• Kod treninga malih mišića upotrebljavaju se male disk elektrode koje su promjera 5 mm, a presvučene su srebrnim kloridom. Radi što boljeg kontakta ispunjene su kontaktnim gelom, a na kožu ih fiksiramo komadićima flastera
• Kod treninga većih mišića rabe se površinske bipolarne elektrode. Takva je elektroda obično dužine 28 mm, a širine 22 mm. Radi što boljeg kontakta upotrebljavaju se pločice pusta (filca), prethodno namočenog u vodu ili fiziološku otopinu. Površinsku elektrodu na kožu fiksiramo „čičak“ trakom.
• Prije aplikacije elektroda bolesnikovu je kožu potrebno očistiti alkoholom ili benzinom da bi se kožni otpor umanjio na manje od 20 kilooma
• Nužno je rabiti i uzemljenje, a za to se upotrebljava metalna pločica presvučena tkaninom ili pustom ( filcom ). Najidealnija lokalizacija uzemljenja jest mjesto između registracijskih elektroda (tj. elektroda kojima se prati mišićna aktivnost ).

Indikacije za primjenu biofeedbacka

• Lezije perifernih živaca
• Centralne lezije u svrhu relaksacije spastične muskulature  ili poboljšanja funkcije i kontrole paretične muskulature
• Prijeoperativna i poslijeoperativna stanja u kirurgiji, traumatologiji i ortopediji kao pomoć pri izvođenju izometričnih vježbi
• U terapiji bola snižavanjem mišićnog tonusa, odnosno vježbama relaksacije (npr. kod križobolja i tenzijskih glavobolja)
• Praćenje mišićne, selektivne aktivnosti pri pokretu radi određivanja snage, izdržljivosti i kontrole relaksacije
• Indikator stresa i anksioznosti kod hipertonija, aritmija te u psihoterapiji sa svrhom da se stekne kontrola stresnih reakcija. Tehnički posrednik u tom slučaju jest aparat sa slušnim signalima koji registriraju frekvenciju srca, krvni tlak i kožni otpor.

Literatura:

• Jajić I,Jajić Z i suradnici. Fizikalna medicina i rehabilitacija: Osnove i liječenje. Zagreb; Medicinska naklada; 2008.; 184-189
• Campbell D. Biofeedback training of the pelvic floor and incontinence. In: Basmajian JV.ed. Biofeedback: principles and practice for clinicians, 3rd ed. Baltimore: Williams & Wilkins. 1989;281-286
• Holt KS. Facts and fallacies about neuromuscular function in cerebral palsy as revealed by electromyography. Dev Med Neural 1966.; 8:255-268
• Holt KS. Facts and fallacies about neuromuscular function in cerebral palsy as revealed by electromyography. Dev Med Neural 1966.; 8:255-268
• Basmajian JV. Neuromuscular facilitation technique. Arch Phys Med Rehabil 1971.;52:40-42
• Dubravica M. Biofeedback kao trening tehnika mišićne reedukacije bolesnika. Anali Opće bolnice „Dr.J Kajfeš“;1986.; 6:41-43
• Harrison A. Connolly K. The coscians control of fine levels od neuromuscular fiting in spastic and normal subjects. Dev Med Child Neural; 1972.; 13:762-771