Autor: Tamara Prepolec, bacc. physioth.

Normalna punoterminska trudnoća traje minimalno 36 tjedana. Kako se bliži 36. tjedan trudnoće,  tijelo se počinje pripremati za zadatak koji je pred njim, pa se mogu primijetiti razni tjelesni simptomi i znakovi da će porođaj uskoro početi.

Uobičajeni tjelesni simptomi poroda

Pred kraj trudnoće trudnice mogu imati osjećaj sve jačeg pritiska ili grčeva u zdjeličnom ili rektalnom području. Oni mogu biti vrlo slični mjesečnim menstrualnim grčevima. Tupi bol u križima koji dolazi na mahove također su uobičajeni.

Braxon – Hicksove kontrakcije

Jedan od najčešćih simptoma skoroga porođaja jest povećanje snage i učestalosti Braxson-Hicksovih, odnosno lažnih trudova koji se mogu događati do četiri puta i jednome satu. Svrha tih lažnih kontrakcija jest priprema maternice da se nosi s pravim porođajnim trudovima kako bi porođaj uredno napredovao. Nekim se ženama Braxton-Hicksove kontrakcije čine relativno bezbolnima, dok ih druge smatraju prilično neugodnima, osobito ako je beba dosta nisko, a kontrakcije pojačavaju zdjelični pritisak.

„Čep“

U trudnoći se u grliću maternice napravi sluzavi čep koji sprječava prodor infekcija u maternicu. Na kraju trudnoće grlić maternice omekša i proširi se, a čep se odvoji i iziđe kroz rodnicu.

Pucanje vodenjaka

Pucanje amnijske membrane, poznato kao pucanje vodenjaka, obično se događa nakon što porođaj započne, no može se dogoditi i ranije.

Rani trudovi

Trudnice počinju osjećati blage trudove u nepravilnim razmacima. Oni se razlikuju od Braxton-Hhicksovih kontrakcija po tome što postupno jačaju i što će omekšati i proširiti grlić maternice.

Porođajna doba

Porod se sastoji od 4 porođajna doba:

Prvo porođajno doba počinje prvim trudovima koji dovode do nestajanja cerviksa i otvaranja ušća ili prsnućem vodenjaka. U početku poroda cervikalni kanal je prohodan za 2 cm. Prvo porodno doba završava kada je ušće maternice potpuno otvoreno (10 cm), a vodenjak je prsnuo. U početku poroda trudovi su rijetki, slabi i kratkotrajni. Oni tada tek neznatno prelaze prag boli. To su prethodni trudovi i pripravni trudovi. Postupno trudovi postaju sve jači i češći, pa su za kraj prvog porodnog doba tipična 3-4 truda u 10 minuta, trajanja oko 80 sekundi. Može se podijeliti na različite faze: rana ili latentna faza, te aktivna faza. Nakon njih slijedi prijelazna faza, kada se grlić maternice posve proširi:

• Rana (latentna) faza – za vrijeme ove faze grlić maternice postupno se skraćuje, te se počinje širiti. Kada se grlić maternice otvori 3-4 cm trudovi postaju snažniji.
• Aktivna faza – počinje kada je grlić maternice otvoren 4 cm. Trudovi su u pravilnim razmacima i javljaju se svakih 5 min., i postupno postaju učestaliji.
• Tranzicija – prijelazno doba vrijeme je između kraja prvog i početka drugog porođajnog doba. To je doba kad se trudnica priprema za tiskanje.

Drugo porođajno doba je doba istiskivanja djeteta. Počinje kada je ušće popuno otvoreno (10 cm), a vodenjak je prsnut. Trudovi su još češći i snažniji nego ranije. To su pravi i potresni trudovi.  Za drugo porodno doba prvorotkinje potrebno je 1-2 sata te ukupno oko 50 trudova. Pojavljuju se svake 2 minute, traju oko 100 sekundi. Drugo porodno doba traje u višerotkinje 30-40 minuta (20-30 trudova), a nerijetko se dovršava za 5 do 10 minuta.

Treće porođajno doba ili placentarno doba počinje trenutkom rođenja djeteta, a završava rođenjem posteljice. U fiziološkim uvjetima treće porodno doba traje otprilike od 30 do 60 minuta.

Četvrto porođajno doba počinje izlaskom posteljice, a predstavlja prijelaznu fazu poroda prema babinju (puerperij). Traje otprilike dva sata, i u to se vrijeme zatvaraju raskidne krvne žile i stišava krvarenje.

Tehnike disanja tijekom poroda

U pripremi trudnica za porođaj najčešće se primjenjuju tri tehnike disanja. Kako se porođaj sastoji od 4 porođajna doba, svaka trudnica treba znati da se tehnike disanja primjenjuju isključivo tijekom trudova u prvom porođajnom dobu. Između dva truda provodi se opuštanje, a tehnika izgona provodi se u drugom porođajnom dobu. Tijekom izlaska posteljice i dva sata nakon poroda nisu potrebne nikakve posebne tehnike.

• Prva tehnika disanja

Većina trudnica koristi je relativno kratko (uglavnom na samom početku prvog porođajnog doba).

Vježba prve tehnike disanja:

Izdahnuti kroz nos. Udahnuti na usta. Sljedeći je izdisaj na usta. Pritom treba izgovarati glas „s“ ili „š“ (izdisaj traje barem dvostruko duže od udisaja). U ovoj vježbi prilikom udisaja trbuh se napinje, a prilikom izdisaja povlači se prema kralješnici. Dok se izvodi ova vježba dlan je položen na trbuhu, i trudnica pokušava pratiti što se događa sa trbuhom. Zbog pomicanja trbuha naprijed-natrag ova tehnika disanja naziva se „dubokim trbušnim disanjem“.

Tijekom trajanja trudova trudnica treba ponoviti onoliko udisaja i izdisaja koliko je potrebno. Ovisno o osjećaju, plućnom kapacitetu i uključenosti trbušnih mišića, trudnica može udahnuti i izdahnuti nekoliko puta.

• Druga tehnika disanja

Ova se tehnika primjenjuje tijekom većeg dijela prvog porođajnog doba. Vrlo je važno da je ta tehnika ranije dobro uvježbana, jer je mogućnost pogreške velika kad počnu intenzivniji trudovi. Tijekom učestalijih trudova, koji bi se sada trebali javljati u određenom ritmu, treba normalno disati. Kako bi se ublažio strah od gubitka zraka, treba što manje pomicati ošit. Ako se diše preduboko, mogući su snažni bolovi u području ošita, koji dodiruje maternicu. Također moguća je hiperventilacija uslijed koje može doći do vrtoglavice ili zujanja u ušima.

Vježba druge tehnike disanja

Tražimo od trudnice da izdahne na usta, pa zatim da udahne na nos, ali kratko. Nastavlja udisati i izdisati samo na usta. Kad trud prestane, izdahne. U drugoj tehnici disanja bitno je da se uvijek bude jedan korak ispred truda. Disanje mora imati rast, kulminaciju i pad, baš kao i trud. U međuvremenu, ako je potrebno ponovno duboko udahnuti, kratko se ispusti zrak kroz usta i brzo se udahne na nos, kao na početku duge tehnike disanja. Zatim se nastavlja dahtati u ritmu truda. Drugu tehniku disanja nazivamo „dahtanjem“ ili „psećim disanjem“. Disanje je kratko, plitko i ubrzano.

• Treča tehnika disanja

Počinje se primjenjivati pred kraj prvog porođajnog doba, na samom ulasku u drugo porođajno doba i tiskanje. Nekim je trudnicama ovo razdoblje najteži dio poroda, imaju nagon za tiskanjem, ali zbog nedovoljno otvorenog grlića maternice trebalo bi se suzdržavati ili čekati da se glavica djeteta spusti. U ovom su razdoblju neke žene već iscrpljene, a neke zbog bolova gube kontrolu. Trudnica treba izdahnuti kroz usta ili nos, dahtati kao u drugoj tehnici disanja. Kad osjeti potrebu, neka napravi kratak prekid kao u drugoj tehnici disanja, zatim snažno izdahne, uvijek kroz usta. Udahne kroz nos ili usta, i nastavi dahtati.

Vježba treće tehnike disanja

Vježba je zapravo jednaka drugoj tehnici disanja, sad se povremeno prekida dubokim izdisajem. Zatim slijedi udisaj kako trudnica ne bi ostala bez zraka.

Što trudnica osjeća u trenutku kad bi trebala prijeći na treću tehniku disanja:

• Pritisak glavice na debelo crijevo
• Pritisak se osjeća u trudu i/ili izvan truda
• Težak dio truda
• Učestalu pojavu intenzivnih trudova kad nema dovoljno vremena za odmor

Ova tehnika disanja nije uspješna prilikom svakog poroda. Često se događa da nakon nekoliko pokušaja trudnica jednostavno izgubi kontrolu, najčešće zbog premorenosti i slabe koncentracije.

Literatura:

1. Gaister RR. Labor epidurals and outcome Best Pract Res Clin Anaesthesiol; 2005.;9:1-16.
2. Jean MI, Glenn LI. Women`s health in physical thetapy. Wolters Kulwer health: Lippicott Williams & Wilkins; 2010. 294-311.
3. Shorten A ,Donsante J, Shorten B. Birth position, accounter, and perineal outcomes: informing women about choices for vaginal birth, Birth; 2002.; 29:18-27.
4. Simkin P, Ancheta R. The labor Progress Handbook. Boston: Blackwell Science;2000.
5. Vojvidić  SS. Vježbe za tudnice: cjeloviti program kroz tromjesečja i priprema za porođaj. Zagreb: Makronova edicija;2004. 115-128.