Anatomija spolnih organa

Autor: Gordana Turković,bacc.physioth.

Organs of the female reproductive system.

Organs of the female reproductive system. (Photo credit: Wikipedia)

Vanjski spolni organi

Vulva (vanjski spolni organ žene) uključuje mons pubis, velike i male usne, klitoris sa frenulumom i prepucijem i predvorje rodnice u koje se otvaraju uretra (močnica) i izvodni kanali Skenèovih i Bartholinovih žlijezda.

Labium majus pudendi (velika usna) je kožni nabor koji prema naprijed prelazi u mons pubis, a prema straga se spaja u stražnju komisuru i prelazi u međicu. Velike usne međusobno zatvaraju stidnu pukotinu (rima pudendi) čijim se razmicanjem prikazuje otvor predvorja rodnice omeđen malim usnama (labium minus pudendi). Male usne na prednjem kraju oblikuju dva nabora (frenulum i prepucijum klitorisa) kojima obavijaju vidljivi dio klitorisa- glans. Klitoris (dražica) je organ analogan penisu u muškarca i ima građu kavernoznog tijela. Čine ga dva kavernozna tijela koja tvore korpus klitorisa i teku od glansa ispred lig.arcuatum pubis do ispod simfize gdje se razilaze i prate stidne kosti kao kraci klitorisa (crura clitoridis). Cijeli je klitoris bogato inerviran i vaskulariziran i ako se razdere u porodu nastaju jaka krvarenja.

Vulva anatomy.

Vulva anatomy. (Photo credit: Wikipedia)

Unutarnji spolni organi

Rodnica se pruža od predvorja rodnice do maternice, ležeći iza mokraćnog mjehura, a ispred završnog debelog crijeva. Njezina prednja stjenka je kraća (8cm), a stražnja duža (11cm). Međusobno su sljubljene  i spljoštene u smjeru od naprijed prema natrag i tvore virtualnu šupljinu rodnice. U svom gornjem djelu obuhvaćaju grlo maternice i hvataju se na stjenke maternice formirajući svod oko vrata maternice (fornix vaginae). Stražnji je svod zbog višeg hvatišta dublji od prednjeg i postraničnih svodova. Prednja stjenka rodnice odijeljena je rahlim vezivom u svom gornjem dijelu od mokraćnog mjehura, a u donjem dijelu od mokraćne cijevi koja se izbočuje kroz stjenku rodnice (carina urethralis vaginae). Stražnja stjenka rodnice pokrivena je u gornjem dijelu potrbušnicom i u dodiru je sa sadržajem male zdjelice (cavum Douglasi) te se preko njega može odrediti položaj djeteta prije poroda.

Maternica je šupalj organ, kruškolika oblika, debele mišićne stjenke koji se nalazi u maloj zdjelici, iznad rodnice, a između mokraćnog mjehura i rektuma. U njoj se implantira oplođeno jajašce i razvija plod do poroda. Veličina maternice je različita ovisno o reprodukcijskoj dobi. Nakon djetinjstva maternica se u generativnoj dobi poveća i razvije, a nakon poroda zaostaje veća i teža nego u nulipara. Nakon menopauze, gubitkom stimulacije hormona jajnika, maternica involuira i atrofira.

Gornji, deblji dio maternice zovemo trup (corpus uteri), a prema dolje se nastavlja u spojni dio (isthmus uteri) i u vrat maternice (cervix uteri). Vrat maternice strši u gornji dio rodnice i prekriven je njezinim stjenkama. Cijela maternica odrasle žene duga je 7-8cm, a teška 50-60g, s time da prije poroda teži oko 1000g. Mišićni sloj trupa maternice  debeo je oko 2,5cm. Debljina stjenke spojnog dijela i vrata, koji se u trudnoći zajedno istegnu (donji uterini segment) samo je 1cm te predstavlja osjetljivo mjesto gdje u porodu može doći do rupture maternice.

Šupljina  u trupu maternice (materište) duga je 6-7cm i ima oblik trokuta kojega je vrh usmjeren prema dolje gdje se nastavlja u kanal vrata maternice i u dodiru je s rodnicom i vanjskom okolinom. Postranični (gornji) vrhovi trokuta odgovaraju pristupu jajovoda na trup maternice i putem njihova lumena komunicira šupljina maternice s trbušnom šupljinom. Dio maternice između oba jajovoda izbočuje se nakon poroda i čini kuglasti svod maternice (fundus uteri). Prekriven je samo potrbušnicom i u dodiru je sa crijevima. Prednja stjenka maternice je ravna i u dodiru s mokraćnim mjehurom. Gornji dio je prekriven potrbušnicom koja se tu prebacuje na mjehur (excavatio vesicouterina). Stražnja stjenka maternice je konveksna i cijela prekivena potrbušnicom (excavatio rectouterina).

Vrat maternice ulazi u svod rodnice oko 1cm i valjkasta je oblika. Otvor kanala vrata maternice nulipare prikazan u spekulima je okrugao, promjera 3-4mm, dok se nakon poroda rascijepi, zadobije oblik poprečne pukotine pa se razlikuje prednja i stražnja usna maternice.

Uterus and uterine tubes.

Uterus and uterine tubes. (Photo credit: Wikipedia)

Osim odnosa s okolnim organima u porodništvu je vrlo važan i točno određeni položaj maternice u prostoru. Maternica je svojim čvrstim svezama učvršćena u položaju nagnutom prema naprijed pod kutom od 100 do 120° (anteflexio). Istodobno je i cijela maternica nagnuta u odnosu na rodnicu prema naprijed (anteversio) tako da vrat maternice strši u rodnicu od odozgo i naprijed prema natrag i dolje. U tom položaju maternica je poduprta mišićima zdjelične i urogenitalne prečage, dok nagib zadržavaju lig.teres uteri i lig.latum uteri, potežući tijelo maternice prema naprijed, a ligg. sacrouterina i mm. sacrouterini i rectouterini potežući spojni dio prema natrag.

S obje strane maternice urastaju pod potrbušnicu sa dna male zdjelice vezivno i mišićno tkivo (parametrium) kroz koje pristupaju žile i živci maternice i dodatno je učvršćuju (lig. cardinale).

Jajovodi su mišićno-sluznični organi koji polaze od rogova maternice i teku prema natrag i gore do stjenke male zdjelice. U generativnoj dobi žene dugi su 9-11cm. Razlikujemo tri osnovna djela jajovoda. Prošireni dio (infundibulum tubae uterinae) završava resicama (fimbriae tubae), širokim otvorom u blizini jajnika prihvaća jajašce i prenosi ga u ampularni dio jajovoda čija šupljina ima promjer oko 4mm. Ampularni dio dug je oko 6cm i nastavlja se u suženi dio (isthmus tubae uterinae) na oko 2cm od maternice. Treći dio jajovoda prolazi kroz mišić trupa maternice kao pars uterina. Ušće jajovoda u rog maternice ima promjer 0,3mm.

Jajovod cijelim svojim tokom leži u podvostručenju potrbušnice (mesosalpinx) kroz koji mu pristupaju krvne i limfne žile i živci.

Jajnik je parna ženska endokrina spolna žlijezda u kojoj se razvijaju spolne stanice. Veličina ovisi o funkcionalnom stanju, a u generativnoj dobi težak je 7-20g, dug 4cm, širok 2cm, a debeo 1cm. Česta je asimetrija, pa je desni jajnik veći od lijevoga. Jajnici su smješteni po jedan s obje strane maternice, a nalaze se uza sam rub male zdjelice u jami (fossa ovarica) koju omeđuju mokraćovod i unutrašnje ilijakalne žile. U žene u uspravnom stavu os jajnika postavljena je okomito.

S prednje strane jajnik je tankim naborom potrbušnice (mesovarium) povezan sa stražnjom stranom široke sveze. Stražnji rub je slobodan, tup i zaobljen. Osim širokom svezom jajnik je učvršćen na svom mjestu svezom koja ide od materničnog kraja jajnika do svoda maternice (lig. ovarii proprium) i suspenzornom svezom koja ide od gornjeg pola jajnika prema resičastom završetku jajovoda (lig. suspensorium ovarii). Krvne žile pristupaju jajniku kroz široku svezu od maternične arterije i kroz suspenzornu svezu od ovarijalne arterije.

Posteljica i njezine funkcije

Posteljica je privremeni organ čiji životni vijek traje u prosjeku 266-288 dana. Na porođaju je posteljica teška 500-600g i ima promjer 20 cm. Aktivna površina kontakta između majke i ploda je, međutim, veoma velika (10-12m²), što je postignuto specijalnom organizacijom i strukturom funkcionalnih jedinica tog organa.

Waiting for the Placenta

Waiting for the Placenta (Photo credit: premasagar)

Osnovnu funkcionalnu jedinicu čine korionske resice (vili), prstoliki izdanci koriona. Površina resice je pokrivena stanicama sinciciotrofoblasta koje naliježu ili na diskontinuirani sloj stanica citotrofoblasta, ili direktno na bazalnu membranu. Bazalna membrana je u neposrednom kontaktu s centralnim dijelom korionske resice koji ispunjavaju stanice mezenhimalnog porijekla i fetalne kapilarne krvne žile s endotelnim stanicama.

Stanice sinciciotrofoblasta i citotrofoblasta specifične su stanice placente i označavaju se zajedničkim imenom trofoblast. Osnovni zadatak trofoblasta je da osigura nidaciju zametka, tj. izravan kontakt između krvotoka majke i ploda.

S napredovanjem trudnoće troboflastne stanice obavljaju više veoma važnih funkcija odjednom: one osiguravaju transport O₂ do ploda i CO₂ od ploda u krvotok majke (respiratorna funkcija), prolaz tvari potrebnih za normalan fetalni metabolizam (nutritivna funkcija) i eliminaciju krajnjih produkata fetalnog metabolizma (ekskretorna uloga), vrše endokrinu funkciju i djelomično štite plod od infekcije mikroorganizmima i virusima.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s