EPH-gestoze II. dio – preeklampsija i eklampsija

Autor: Gordana Turković, bacc. physioth.

Prijeteća eklampsija ili preeklampsija

Rani simptomi prijeteće eklampsije najčešće je pojava generaliziranih edema, uz već postojeću hipertenziju i/ili proteinuriju. Nagli i prekomjerni porast tjelesne težine (1kg tjedno ili više)  često prethodi kliničkim simptomima. Proteinurija je obično kasni simptom, ali je pri razvoju prijeteće eklampsije progredijentna.

Klinički se prijeteća eklampsija pojavljuje obično u kasnim tjednima trudnoće, katkad neposredno prije poroda. Uz postojeće, sve teže simptome gestoze pojavljuju se i subjektivne tegobe. Najčešće su to glavobolje u čeonom predjelu s protezanjem od tjemena do zatiljka. Titranje pred očima, iskrenje, mračenje i pojava dvostrukih slika znače pogoršanje bolesti. Najveća ugroženost opaža se kod pojave trbušnih simptoma: mučnine, povraćanja, boli u gornjem dijelu trbuha, bolne osjetljivosti u gornjem desnom kvadrantu (napetost jetrene kapsule) i defansa trbušne stijenke. Osjećaj svrbeža u nosu često je znak skorog eklamptičkog napadaja.

Ako postoji teška i perzistentna glavobolja, generalizirani edemi, ako je smanjena diureza i ako postoje promjene na očnoj pozadini, onda gotovo sa sigurnošću možemo očekivati prijelaz u konvulzivni oblik bolesti- eklampsiju.

Eklampsija

Eklampsija je najteži oblik bolesti praćen konvulzijama i komom. Obično se pojavljuje u trudnoći i porođaju, a izuzetno rijetko u puerperiju. Eklampsija se pojavljuje iznimno bez simptoma ili su vrlo blagi. Eklamptičkim grčevima rijetko prethodi aura. Često je prvi znak ukočen pogled s glavom okrenutom na jednu stranu, dok su zjenice obično proširene.

Učestalost eklampsije je različita i bitno je ovisna o stupnju i kvaliteti antenatalne zaštite.    Ako je ova dobra, praktički ne bi smjelo doći do eklampsije.

Kod eklamptičkog napadaja mogu se razlikovati četiri faze:

  1. Početna faza s ukočenim izrazom lica, sitnim fibrilarnim simetričnim trzajima lica, a zatim gornjih ekstremiteta. Traje obično manje od 30 sekundi. Pacijentica gubi svijest.
  2. Tonički grčevi s prestankom disanja. Ruke su savinute, potisnute uz tijelo, noge ispružene, čeljusti stisnute, skeletna muskulatura je u toničkom grču, disanje prestaje i pojavljuje se cijanoza koja se brzo pojačava. Ova se faza može manifestirati kao abnormalna kontrakcija jednog voljnog mišića ili kao serija paroksizmalnih kontrakcija skupine mišića. Konvulzivni pokreti mogu biti praćeni pojačanom aktivnošću glatkih mišića, npr. povraćanjem odnosno inkontinencijom urina ili fecesa.  Ova je faza najopasnija i traje obično 20-ak sekundi.
  3. Nastupaju klonički trzaji mišića cijelog tijela koji bacaju pacijenticu amo-tamo. Disanja i dalje nema. Žena je jako cijanotična, na ustima se, zbog ugriza jezika, pojavljuje sukrvava pjena. Kad slom izgleda neizbježiv, slijedi duboki udisaj, a grčevi popuste i prestanu. Od prvih fibrilarnih trzajeva do udisaja prođe 1,5-2 minute.
  4. Pacijentica leži u dubokoj komi s nadutim cijanotičnim licem i sterkoroznim disanjem. Postepeno se oporavlja. Ničeg se ne sjeća i tuži se na umor i glavobolju.

Vrhunac bolesti može se sastojati od samo jedne konvulzije osobito ako se eklampsija javi kasno u porođaju ili tijekom puerperija. U blažim slučajevima obično se javljaju 1-2 konvulzije, a u težim 20-ak i više. Trajanje kome uvelike varira. Ako se konvulzije ne javljaju suviše često, pacijentica između njih može biti pri svijesti. Karakteristična je amnezija za konvulzije. U teškim slučajevima koma traje kontinuirano između konvulzija i progresivno se produbljuje sve do letalnog završetka. Neposredan uzrok smrti u eklampsiji može biti edem pluća, krvarene u CNS-u ili zastoj srca. Uzrok smrti nekoliko dana nakon konvulzija može biti aspiracijska pneumonija, heptalna insuficijencija , cerebrovaskularni inzult ili akutno zatajenje bubrega.

Krvni tlak je obično povišen, no u rijetkih pacijentica čitava epizoda s konvulzijama može se odigrati a da se sistolički i dijastolički tlak ne povise preko 140mmHg, odnosno 90mmHg (obično u mlađih pacijentica s prethodno niskim tlakom).

Infekcije respiratornog i urotrakta mogu biti uzrokom povišene temperature. I u odsutnosti infekcije 1/3 pacijentica imati će povišenu temperaturu od 38,5°C i više.

Respiracije u vrijeme eklamptičke kome obično su ubrzane i stridorozne. Hiperventilacija može dovesti do respiratorne alkaloze. Edem pluća je ozbiljna komplikacija i često se razvija neposredno pred smrt. Cijanoza, tahikardija i hipotenzija tipične su za terminalni stadij.

U antepartalnoj eklampsiji porođaj obično započinje ubrzo nakon početka konvulzija. Pravilo je da porođaj vrlo brzo napreduje, što zahtijeva brz i adekvatan tretman. Osim toga, u porođaju postoji tendencija većoj učestalosti konvulzija. Nakon porođaja uslijedi eklamptička koma koja može trajati od nekoliko sati do nekoliko dana.

Prvi znak oporavka od eklampsije je povećana diureza. Proteinurija i edemi smanjuju se tijekom nekoliko dana. Nakon kome u 1-2% pacijentica prisutno je zamućenje vida koje obično ne traje dulje od tjedan dana.

Eklampsija ozbiljno ugrožava život majke i posebno ploda. I u najrazvijenijim zemljama eklampsija je jedan od vodećih uzroka smrti majke u trudnoći i porodu.

Link:

3 misli o “EPH-gestoze II. dio – preeklampsija i eklampsija

  1. Povratni ping: EPH-gestoze III. dio – HELLP sindrom | fizioterra

  2. Povratni ping: EPH-gestoze IV. dio – fetus i EPH-gestoze | fizioterra

  3. Povratni ping: EPH-gestoze V. dio – dijagnostika i liječenje | fizioterra

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s