Autor: Sanja Krklec, bacc. physioth.
Tijekom trudnoće žene prolaze kroz niz promjena koje omogućuju prilagodbu njihova organizma trudnoći, rastu i razvoju djeteta te pripremi za porođaj. Većina promjena primijećena je već tijekom prvih tjedana od začeća, i prolaze tijekom babinjanja ne ostavljajući posljedice na majku.
Fiziološke promjene u trudnoći javljaju se na kardiovaskularnom sustavu, respiratornom
sustavu, a isto tako dolazi i do metaboličkih i termoregulacijskih promjena u tijelu trudnice.
Kardiovaskularne promjene u trudnoći
Tijekom trudnoće mijenja se funkcija kardiovaskularnog sustava zbog naraslog volumena krvi i hormonalnih promjena (višak estrogena, progesterona ). Podizanjem ošita mijenja se položaj srca, potisnuto je prema gore i rotirano prema naprijed. Bitna prilagodba srčanog rada jest promjena minutnog volumena. Srce i velike krvne žile anatomski se prilagođavaju naraslom volumenu krvi. Minutni volumen krvi koju srce pumpa povećava se za 40 % ( s 5 na 7 l/min ) u prvom trimestru, dok u kasnijoj trudnoći dolazi do smanjenja minutnog volumena ako trudnica leži na leđima, zbog pritiska maternice na donju šuplju venu. Porast minutnog volumena povezan je i s porastom udarnog volumena srca koji se povećava za 34 %.
Broj otkucaja srca raste, na otprilike 74 otkucaja u minuti, dok se vrijednosti krvnog tlaka u trudnoći bitnije ne mijenjaju. Periferni krvni optok je smanjen zbog uteroplacentarnog šanta, periferne vazodilatacije, osobito ruku i stopala. Dolazi do proširenja vena te se učestalo razvijaju varikoziteti. Ove promjene mogu uzrokovati kod trudnice osjećaj nesvjestice, zamora, ubrzati puls te vrtoglavice, naročito kod promjene položaja, vježbanja ili kod aktivnosti svakodnevnog života. Simptomi se smanjuju s napredovanjem trudnoće, najčešće do drugog trimestra.Volumen plazme također raste od rane trudnoće do 34 tjedna. Prije trudnoće volumen plazme je oko 2600 mL, a u trudnoći naraste za oko 40 %.
Ukupna količina eritrocita se povećava za 30%, dok vrijednost hematokrita i hemoglobina padaju.U trećem trimestru trudnoće dolazi do mijenjanja omjera volumena intersticijalne i intravaskularne tekućine u prilog intersticijalne,te se usljed toga smanjuje volumen plazme, a zbog hemokoncentracije rastu vrijednosti hematokrita i hemoglobina. U 45 danu trudnoće dolazi do porasta vrijednosti broja leukocita. Broj trombocita se nešto smanjuje u trudnoći, dolazi do pada koncentracije serumskog željeza i postotka zasićenog ukupnog kapaciteta željeza ( TIBC ), za oko 35 %. Ukupna količina krvi raste za 1900 mL, odnosno za 40 %.
Respiratorne promjene
U trudnoći se mijenja oblik prsnog koša na način da se ošit pomiče prema kranijalno za 4 centimetra, a opseg prsnog koša se može proširiti za 2 do 7 centimetara te je potreban veći rad dijafragme za udah iste količine zraka. Ona zapravo biva potisnuta kranijalno. Zbog pojačanog rada dijafragme dolazi i do lateralne ekspanzije i elevacije donjeg dijela prsnog koša.
Jedna od osnovnih promjena u respiracijskom sustavu je hiperventilacija. Parcijalni tlak CO2 na kraju normalnog inspirija i ekspirija te arterijski parcijalni tlak iznose 30 mmHg na kraju trudnoće. Pad vrijednosti parcijalnog CO2 ovisi o koncentraciji progesterona u arterijskoj krvi te u majčinoj krvi pomaže difuziju CO2 iz fetalne cirkulacije preko posteljice k majci.
Vitalni kapacitet tijekom trudnoće poraste za 100 – 200 mL, inspiracijski za oko 300 mL, rezidualni volumen se smanjuje za 20 %, ekspiracijski rezervni volumen smanjuje se za 200 mL, funkcionalni rezidualni kapacitet se smanjuje se za oko 500 mL. Ukupna potrošnja kisika raste za 16 %, a minutna ventilacija za oko 40 %.
Metaboličke i termoregulacijske promjene
Metaboličke funkcije su povećane tijekom cijele trudnoće kako bi se zadovoljile potrebe fetusa. Rast bazalnog metabolizma iznosi 15 do 20 % u mirovanju, a potrebne su i dodatne kalorije, dnevno oko 300. Majčin metabolizam neodvojiv je od fetalnog. Adaptacija majčinog metabolizma sastoji se prvo u povećanju zaliha majčine energije te u usmjeravanju energije od majke prema fetusu. Na počeku trudnoće zahtjevi fetusa su maleni, tako da se prva polovica trudnoće naziva anabolička faza koju karakterizira: dobivanje na tjelesnoj težini, povećanje volumena krvi, te odlaganje masti i proteina u majčinu organizmu. Smanjuje se koncentarcija glukoze u krvi, ali bez značajnog mijenjanja koncentracije inzulina. Jetra sintetizira i izlučuje povećane količine triglicerida, a u perifernom masnom tkivu ubrzava se lipogeneza. Tijekom drugog trimestra metabolizam postaje kataboličan tj. javlja se katabolična faza, što znači da dolazi do još većeg pada koncentracije glukoze u krvi majke i majčin metabolizam prelazi na druge supstance energije – na laktate, masti, te štedi glukozu za fetus. Zbog toga trudnice mogu osjećati slabost, vrtoglavicu , mučninu, posebno ako se trudnica bavi vježbanjem, pa se stoga preporuča jedan sat prije vježbanja uzimanje obroka koji sadrži ugljikohidrate, masti i proteine. Ova vrsta hrane sporije je probavljiva, nema naglih izmjena koncentracije glukoze u krvi i smanjuje se mogučnost hipoglikemije.
U trudnoći usljed povećanja metabolička funkcija, dolazi do povećane proizvodnje topline. Trudnice imaju povećanu sposobnost rasipanja topline, tj. hlađenja tijela zbog nekoliko
prilagodbi:
- smanjuje se temperatura na kojoj se tijelo
počinje znojiti jer trudnice se brže počinju znojiti - hormon estrogen povećava perifernu dilataciju i
povećava volumen krvi te povećava protok krvi kroz kožu i olakšava rasipanje
topline - povećava se dišni volumen – hlađenje pomoću
ekspiracije - povećava se tjelesna težina – veća je količina
tkiva na koju se raspoređuje toplina
Neka istraživanja govore da povišena tjelesna temperatura traje u prvih 20 tjedana trudnoće zbog povećanog djelovanja hormona progesterona i to za 0.6 stupnjeva C, a nakon toga postepeno pada.
Redovito vježbanje pomaže održati tjelesnu temperaturu povećanjem cirkuliranja volumena krvi i smanjenjem praga za vazodilataciju krvnih žila u koži.
Trudnice koje redovito vježbaju mogu se učinkovitije nositi sa toplinskim stresom. Ako žena vježba na 65 % maksimalnog kapaciteta u drugoj polovici trudnoće neće postići veću temperaturu tijekom vježbanja negošto ju je imala prije trudnoće. Što znači da vježbanje ne izaziva povećanje tijelesne temperature za vrijeme trudnoće ili je to povećanje nisko, osim ako su vježbe intezivne, dugotrajne te izvođene u vrućim i vlažnim uvjetima.
Da bi se izbjegla hipertermija kod trudnica potrebno je da se pridržavaju sljedećih smjernica:
- izbjegavati produžene periode boravka u
pregrijanim prostorima (vruće kupke, saune) pogotovo tijekom prvog trimestra - izbjegavati vježbanje u vrućim i vlažnim
prostorima - prestati s vježbanjem ukoliko se pojave simptomi
hipertermije kao što su vrtoglavica, mučnina, jako znojenje i osjećaj
pregrijanosti - izbjegavati produžene periode vježbanja visokim
intenzitetom - održavati hidriranost pijenjem 10-12 čaša vode
na dan ukoliko je vruće
Literatura:
- Clapp JF. Exercise and fetal health. J Develop Physiol 1991;15:9-14
- Dražinić A. i sur. ( 1999. ): Porodništvo. Zagreb: Školska knjiga
- Kuvačić I., Kurjak A., Đelemiš J. i sur. ( 2009. ): Porodništvo. Zagreb: Medicinska naklada
- Pernoll ML, Metcalfe J, Schlenker TL, et al.( 1975.): Oxygen consumption at rest and during exercise in pregnancy. Respir Physiol;25:285-294.
- Roberts MF, Wengwer CB, Stolwijk JA, et al. ( 1977. ): Skin blood flow and sweating changes following exercise training and heat acclimation. J Appl Physiol;43:133-137.
- Saltin B, Blomqvist G, Mitchell JH, et al.(1968. ):Response to exercise after bedrest and after training: a longitudinal study of adaptive changes in oxygen transport and body composition. Circulation;38 (Supll 7):1-78. Clapp JF. Exercise and fetal health. J Develop Physiol 1991;15:9-14
Fizioterra 