Funkcionalna anatomija i biomehanika šake

Autor: Ivica Jukić, bacc.physio.

Šaka se nalazi na distalnom dijelu ruke i istodobno je izvršni i osjetni organ. Njena složena anatomska građa dobro je prilagođena funkcijama bitnima u čovjekovoj komunikaciji s okolinom. Kosti šake dijele se na kosti pešća, ossa carpi, kosti zapešća, ossa metacarpi, te članke prstiju, phalanges digitorum manus.

Kosti pešća, ossa carpi – osam kostiju poredanih u dva usporedna reda.  Radijalno od ulnarno u proksimalnom se redu nalaze:

  • čunasta kost, os scaphoideum
  • polumjesečasta kost, os lunatum
  • trokutasta kost, os triquetrum
  • graškasta kost, os pisiforme

U distalnom se nalaze:

  • trapezna kost, os trapezium
  • trapezoidna kost, os trapezoideum
  • glavičasta kost, os capitatum
  • kukasta kost, os hamatum

Kosti zapešća, ossa metacarpi – metakarpalnih kostiju ima pet. Označuju se rimskim brojevima I.-V. radijalno prema ulnarno. Svaka metakarpalna kost ima proksimalan kraj (bazu), basis ossis metacarpalis, središnji dio (trup), corpus ossis metacarpalis, te distalni dio (glavu), caput ossis metacarpalis.

Članci prstiju šake, phalanges digitorum manus označavaju se također rimskim brojevima I.-V., a svaki prst ima svoj zaseban naziv:

  • palac, pollex
  • kažiprst, index
  • srednji prst, digitus medius
  • prstenjak, digitus anularis
  • mali prst, digitus minimus

Svi prsti, osim palca, imaju tri članka, phalanges. Palac ima proksimalni i distalni članak, phalanx poximalis et distalis, dok ostali prsti imaju i srednji članak, phalanx media.

Zglobove šake možemo podijeliti na sedam skupina, a to su sljedeće:

  • zglob palčane kosti s proksimalnim redom pešćajnih kostiju (povezuju distalne krajeve radijusa s čunastom, polumjesečastom i trokutastom kosti)
  • zglob proksimalnog s distalnim redom pešćajnih kostiju
  • zglobovi među peščajnim kostima i zglob graškaste s trokutastom kosti
  • zglobovi peščajnih kostiju s kostima zapešća i zglob trapezne kosti s prvom zapešćajnom kosti
  • zglobovi među zapešćajnim kostima
  • zglobovi kostiju  zapešća sa člancima prstiju
  • zglobovi među člancima prstiju

Svi zglobovi šake tvore funkcijsku cjelinu i zajednički djeluju  kao elipsoidni zglob. Glavne kretnje se odvijaju u radiokarpalnom i mediokarpalnom zglobu, a upotpunjene su vrlo malim pomicanjem peščajnih kostiju. U karpometakarpalnim zglobovima pokreti su ograničeni, moguća su samo mala pomicanja među pojedinim kostima.

Intermetakarpalni zglobovi imaju čvrste sveze koje sprječavaju pokrete među karpalnim i metakarpalnim kostima te međusobne pokrete metakarpalnih kostiju. Metakarpofalangealni zglobovi su u položaju ekstenzije kuglasti zglobovi, a u položaju palmarne fleksije kutni zglobovi. Kretnje koje se mogu obavljati su: fleksija, ekstenzija, radijalna i ulnarna abdukcija, cirkumdukcija pa i djelomična rotacija. Interfalangealni zglobovi su kutni i u njima su moguće samo fleksija i ekstenzija falanga prstiju.

Čimbenici koji omogućuju stabilnost zglobova i optimalnu gibljivost su brojni, a mogu se podijeliti u tri skupine: pasivni stabilizatori, fizikalni činitelji i aktivni stabilizatori. Pasivni stabilizatori su zglobna čahura i ligamenti. Aktivni stabilizatori su mišići i pripadajuće strukture (tetive i vezivne ovojnice mišića). Tonus mišića aktivno međusobno privlači zglobna tijela i tako ih stabilizira.

Razlikujemo 19 mišića podlaktice. Površinski sloj započinje od humerusa, a duboki sloj od proksimalne polovice radijusa, ulne i membrane interossea antebrachii. Distalno mišići prelaze u tetive koje se postupno hvataju na kosti podlaktice, kosti korijena šake odnosno metakarpalne kosti i prste.

Mišiće šake možemo podijeliti u tri skupine:

  • četiri mišića tenara (koji pokreću palac): m. abductor pollicis brevis, m. opponens pollicis, m. flexor pollicis brevis i m.adductor pollicis
  • tri  mišića u sredini šake su: mm. lumbicales, mm. interossei palmares i mm. interossei dorsales
  • četiri mišića hipotenara (mišići koji pokreću mali prst) su: m. palmaris brevis, m. abductor digiti minimi, m. flexor digiti minimi brevis i m. opponens digiti minimi.

Za funkciju šake vrlo je važan normalan i bezbolan opseg pokreta ručnog zgloba. Opseg pokreta (uključujući i one u zglobovima između proksimalnog i distalnog reda kostiju pešća – mediokarpalni zglob) iznosi 80° za fleksiju i 90° za ekstenziju.

Pokrete koji se odvijaju u šaci možemo podijeliti na tri razine: pokrete u zglobovima između kostiju pešća i zapešća (to su minimalni pokreti osim u zglobu palca), u zglobovima između zapešća i članaka prstiju te u zglobovima između članaka prstiju.

Za funkciju šake osobito su važni palčani zglobovi, od kojih zglob između kosti pešća i prve kosti zapešća dopušta pokrete u pet smjerova.

Potrebno je razlikovati fleksiju, ekstenziju, addukciju, abdukciju palca od opozicije ili rotacije prve metakarpalne kosti, to je pokret koji je najvažniji za hvatanje predmeta.

Literatura:

  1. Jalšovec D. Sustavna i topografska anatomija čovjeka. Zagreb: Školska knjiga, 2005:237.
  2. Platzer W. Sustav organa za pokretanje. Zagreb: Medicinska naklada, 2003:109-82.
  3. Pećina M. i sur. Ortopedija. Zagreb: Naklada Ljevak, 2000:264-85.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s