Osteoartritisa malih zglobova šake

Autor: Ivica Jukić, bacc.physio.

Osteoartritis (OA), je multifaktorijalna bolest zglobova kod koje proces  zahvaća ne samo zglobnu hrskavicu nego čitav zglob uključujući subhondralnu kost, ligamente, kapsulu, sinovijalnu membranu i okolne mišiće. Osteoartritis šake je često kronično stanje koje obuhvaća zahvaćenost jednog ili više zglobova palca i prstiju.

Zbog djelovanja mehaničkih sila pri pokretu, na mjestima najvećeg opterećenja, hrskavica omekša. Nastaju brazde i ljuštenje površinskih slojeva. Oko brazda se skupljaju hrskavične stanice kako bi spriječile prodiranje kemijskih tvari iz zglobne tekućine u unutrašnjost zgloba i usporile daljnje propadanje hrskavice. Kako se hrskavica ne može obnavljati propadanje se nastavlja, ona postaje sve tanja i na kraju nestaje na mjestima izloženim najvećem opterećenju. Kost ispod hrskavice, koja više nije zaštićena, reagira tako da postane gušća, tvrđa i deblja. Na rubovima zglobnih tijela buja koštano tkivo. U tako izmijenjenom zglobu nastaju male šupljine (ciste) ispunjene zglobnim sadržajem.

Pravi uzrok osteoartritisa nije poznat. Smatra se da nastaje kao posljedica interakcije između sustavnih faktora (genetska predispozicija, prehrana, unos estrogena, koštana masa) i lokalnih biomehaničkih čimbenika (slabost mišića, pretilost, laksitet zglobova).

Epidemiološki podaci su nekonzistentni zbog različitosti prikupljanja i interpretacije podataka te mogu znatno varirati u odnosu na lokalizaciju osteoartritisa, spol, dob, rasu i podneblje. Procjenjuje se da oko 14% odrasle populacije (>25 god.) i oko 34% populacije starije od 65 godina u Sjedinjenim Američkim Državama ima simptomatsku bolest. Prema neobjavljenim podacima prevalencija osteoartritisa u Hrvatskoj iznosi 11% ili ukupno 500 000 bolesnika.

Vjerojatnost pojave osteoartritisa raste s godinama a žene imaju višu stopu porasta od muškaraca, osobito nakon 50 godine dok u 80-im godinama dolazi do izravnavanja ili pada kod oba spola. Može zahvatiti svaki zglob u tijelu ali se najčešće ipak javlja na tzv. nosivim zglobovima (koljeno i kuk), te na malim zglobovima šaka.

Osteoartritis malih zglobova šake znatno je češći i javlja se u težem obliku kod žena nego kod muškaraca, razlike u zahvaćenosti po spolu postaju vidljivije nakon menopauze. Procjene o prevalenciji simptomatskog osteoartritisa šaka su u rasponu od 13% do 26%. Češće su zahvaćeni distalni interfalangealni zglobovi i to dominantne ruke. Glavno kliničko obilježje osteoartritisa distalnih interfalangealnih zglobova su Heberdenovi čvorići, a proksimalnih interfalangealnih zglobova Bouchardovi.  Koštani čvorići nalaze se uz stražnje rubove zgloba, po dva na svakom prstu (jedan s unutarnje, a drugi s vanjske strane zgloba). Dok čvorići nastaju zglob je bolan, lagano crven i otečen, što traje nekoliko dana, a zatim se stanje smiri. Bouchardovi čvorići su funkcijski nepovoljniji jer izravno utječu na funkciju savijanja i ispružanja prstiju tj. osnovni funkciju šake (hvatanje i držanje predmeta). Relativno česta lokalizacija osteoartritisa na šakama je karpometakarpalni zglob palca.

Simptomi osteoartritisa malih zglobova šake:

  • Bol – ona je dominantan simptom osteoartritisa i glavni razlog zašto pacijent potraži pomoć. Bolovi mogu biti prilično jaki i znatno ograničiti funkciju palca i cijele šake.
  • Ukočenost u zglobu – karakteristično je za ukočenost da je obično kraća od 30 minuta, prisutna je ujutro ili nakon dužeg odmora zgloba a s progresijom bolesti trajanje ukočenosti se produžuje.
  • Gubitak opsega pokreta u zglobovima i deformacija zglobova – ovo se događa zbog zadebljanja kapsule i rasta osteofita.
  • Krepitacije – kako bolest napreduje dolazi do pojave finih krepitacija u zglobu.
  • Isčašenja zglobnih tijela – propadanjem hrskavice olabave se veze među kostima te dolazi do djelomična iščašenja zglobnih tijela.
  • Slabljenje mišića – postupno slabe i pripadajući mišići.
  • Dolazi do upala i izljeva u zglob.

Rendgenska slika otkriva slijedeće:  suženje zglobnog prostora, formiranje osteofita, pseudociste u subhondralnoj kosti i smanjenje koštane mase subhondralne kosti. Potrebno je spomenuti da subjektivne tegobe i znakove bolesti nemaju svi bolesnici s rendgenski uočljivim znakovima osteoartritisa.

Dijagnozu osteoartritisa malih zglobova šake, osim na osnovi uobičajenih subjektivnih tegoba i objektivna kliničkog nalaza, potvrđujemo radiološkom pretragom.U dvojbenim slučajevima, od koristi mogu biti laboratorijske pretrage i analiza sinovijalne tekućine.

Liječenje osteoartritisa malih zglobova šaka prema The American College of Rheumatology sastoji se od farmakološkog i nefarmakološkog pristupa. Nefarmakološki pristup uključuje procjenu sposobnosti izvođenja aktivnosti svakodnevnog života, edukaciju bolesnika tehnikama zaštite zahvaćenih zglobova i edukaciju o upotrebi toplinskih procedura. Bolesnicima je potrebno osigurati pomagala za obavljanje aktivnosti svakodnevnog života, ukoliko je potrebno, a kod bolesnika s osteoartritisom bazalnog zgloba palca stabilizacijsku udlage za zglob palca koja se koristi u aktivnoj fazi bolesti.

Od lijekova koriste se  sljedeći: topički kapsaicin, topički nesteroidni antireumatici, oralni nesteroidni antireumatici, uključujući COX-2 inhibitore, tramadol. Ne preporučuju se intraartikularna terapija i opioidi.

Trenutno ne postoje postupci koji bi mogli izmijeniti dugoročni ishod ovog stanja, ali primjena odgovarajućih intervencija može smanjiti problem koje uzrokuje ovo stanje i poboljšati kvalitetu života pacijenta. Na prvom je mjestu fizioterapija, čiji je cilj smanjiti ili ukloniti simptome, te uspostaviti i održati maksimalnu moguću funkciju zgloba i okolnih mekih tkiva. Fizikalna terapija uključuje kineziterapiju, liječenje vodom te različite elektroterapijske postupke.

Operativno liječenje rezervirano je za bolesnike koji ne reagiraju na primjenu konzervativne terapije, a funkcionalno i strukturalno zglob nije u mogućnosti obavljati svoju funkciju.

Literatura:

  1. Zhang W, Doherty M, Leeb BF, Alekseeva L, Arden NK, Bijlsma JW, Dincer F i sur. EULAR evidence-based recommendations for the diagnosis of hand osteoarthritis: report of a task force of ESCISIT. Ann Rheum Dis 2009; 68:8-17.
  2. Atkinson K, Coutts F, Hassenkamp A-M. Physiotherapy in Orthopaedics A Problem-Solving Approach. 2nd Edn. Elsevier: Churchill Livingstone, 2008:159-72
  3. Felson DT, Lawrence RC, Dieppe PA, et al. Osteoarthritis: new insights. Part 1: the disease and its risk factors. Ann Intern Med. 2000; 133(8):635-46.
  4. Lawrence RC, Felson DT, Helmick CG, et al. Estimates of the prevalence of arthritis and other rheumatic conditions in the United States. Part II. Arthritis Rheum. 2008; 58(1):26-35.
  5. Kopjar B, Čurković B, Grazio S, Vlak T. Medicina temeljena na dokazima: preporuke za farmakološko liječenje bolesnika s osteoartritisom. Medicus. 2004; 13(1):121-6.
  6. Oliveria SA, Felson, DT, Reed JI, et al. Incidence of symptomatic hand, hip, and knee osteoarthritis among patients in a health maintenance organization. Arthritis & Rheumatism. 2005; 38:1134-41.
  7. Kalichman L, Hernández-Molina G. Hand osteoarthritis: an epidemiological perspective. Seminars in Arthritis and Rheumatism. 2010; 39:465-76.
  8. Feydy A, Pluot E, Guerini H, Drape JL. Role of imaging in spine, hand, and wrist osteoarthritis. 2009; 605-49.
  9. Perić P. Kad zglobovi otkažu poslušnost. Datum preuzimanja: 22.8.2014. Izvor:http://www.vasezdravlje.com/printable/izdanje/clanak/2246/
  10. Hinton R, Moody RL, Davis AW, Thomas SF. Osteoarthritis: Diagnosis and Therapeutic Considerations. Am Fam Physician.2002; 65(5):841-9.
  11. Spector TD, Harris PA, Hart DJ, et al. Risk of osteoarthritis associated with long-term weight-bearing sports: a radiologic survey of the hips and knees in female ex-athletes and population controls. Arthritis Rheum. 1996; 39:988–95.
  12. Hochberg MC, Altman RD, Toupin K, et al. Recommendations for the Use of Nonpharmacologic and Pharmacologic Therapies in Osteoarthritis of the Hand, Hip, and Knee. American College of Rheumatology. 2012; 64:465-74.
  13. Doherty M, Lanyon P, Hosic G. Osteoarthritis of the knee and hip. In: Practice: practical advice on management of rheumatic disease. Arthritis Research Campaign. Chesterfie: Derbyshire, 2001

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s