Autor: Ivica Jukić, bacc. physio.

S fizioterapijom treba započeti odmah po postavljanju dijagnoze sastavljanjem plana fizioterapije. Fizioterapijske intervencije trebaju biti usmjerene na problem zbog kojeg je pacijent zatražio pomoć a cilj treba prilagoditi osobnim očekivanjima pacijenta. Plan terapije sastoji se od određivanja željenih ciljeva tretmana, terapijskih procedura, frekvencije provođenja terapije i očekivanog broja posjeta.

Jedna od dužnosti fizioterapeuta je vođenje točne, iscrpne i datirane medicinske dokumentacije sukladno usuglašenim standardima na europskoj razini, kojom se evidentiraju svi provedeni postupci i koja u svakom trenutku može pružiti dostatne podatke o stanju pacijenta u svim fazama fizikalne terapije. Prema smjernicama Hrvatske komore fizioterapeuta obvezan sadržaj fizioterapeutskog kartona su: početna procjena, cilj i plan terapije te periodična reevaluacija.

Fizioterapeutski karton te dodatni funkcionalni testovi i mjerenja koja moraju biti u prilogu kartona potrebno je čuvati u skladu s propisanim rokovima.

Fizikalna terapija osteoartritisa šaka uključuje terapijske vježbe, korištenje udlaga, primjenu toplinskih procedura, elektroterapiju te masažu.

Ovi postupci preporučuju se s ciljem ublažavanja boli i poboljšanja funkcije šake premda je hijerarhijska razina dokaza koji podupiru primjenu tih procedura većinom na razini mišljenja stručnjaka (EULAR).

Ciljevi tretmana su sljedeći (Kloppenburg, 2007.):

• Smanjenje boli
• Poboljšanje jakosti šake
• Povećanje opsega pokreta
• Smanjenje zakočenosti zglobova
• Poboljšanje funkcije šake

 

Primjena različitih oblika fizioterapije

Praksa utemeljena na dokazima zahtijeva znanje odabira intervencija kojima ćemo najučinkovitije postići terapijske ciljeve i intervencija koje najbolje ciljaju prioritetne probleme.

Intervencije za ublažavanje boli i poboljšanje funkcije

Smanjenje boli je temeljni cilj liječenja kod osteoartritisa šake zbog svoje izravne povezanosti s funkcijom ruke (Barthel, 2010.). Dugoročno korištenje udlaga za vrijeme mirovanja se pokazalo kao vrlo učinkovita intervencija za ublaženje boli i poboljšanje funkcije šake. Rannou i sur. (2009.) su utvrdili da, kod pacijenata s osteoartritisom baze palca, nošenje udlage nije imalo učinka na bol nakon mjesec dana upotrebe, međutim, nakon 12 mjeseci neprekidnog nošenja udlage noću došlo je do velikog smanjenja boli i onesposobljenosti. Berggren i sur.(2001.) su u svojoj studiji prikazali rezultate sedam godina praćenja pacijenata s ipsilateralnim osteoartritisom karpometakarpalnog zgloba. Pokazalo se da je nošenje udlage rezultiralo poboljšanjem funkcije šake i, još važnije, smanjilo potrebu za operativnim liječenjem. Europska liga protiv reumatizma (EULAR) također preporučuje korištenje udlaga za prevenciju/korekciju lateralne angulacije i fleksornog deformiteta palca.

Rezultati randomizirane kontrolirane studije o učincima primjene tehnika zaštite zgloba i programa vježbi kod kuće bili su sljedeći (Stamm, 2002.):

• Snaga hvata je poboljšana za 25%
• Globalna funkcija šake (prema VAS) poboljšala se kod 65% pacijenata

Učinci programa vježbanja u kući, u istraživanju koje su proveli Hennig i sur. (2014.), su sljedeći: poboljšano je obavljanje djelatnosti, snaga hvata, smanjena bol i zamor.

Terapija laserom niske frekvencije od tri tretmana tjedno kroz šest tjedana nije se pokazala učinkovitijom za smanjenje boli i jutarnje zakočenosti te za poboljšanje funkcije  šake od placeba . Masaža se pokazala učinkovitom na smanjenje boli i anksioznosti kod pacijenata s osteoartritisom šaka . Parafinske kupke su učinkovite u smanjenju boli i održavanju mišićne snage.

 

Intervencije za snagu, opseg pokreta i zakočenost

Poboljšanje snage šake, opsega pokreta i smanjenje zakočenosti su također važni ciljevi od osteoartritisa šake. Pokazalo se da je primjena udlage, kratkoročno i dugoročno, ima pozitivan učinak na snagu i opseg pokreta ali ne i na zakočenost (Berggren  i sur., 2001.).

Zanimljivo je da je korištenje noćne udlage proizvelo manji negativni učinak liječenja kratkoročno, ali veliki pozitivan učinak dugoročno na opseg pokreta u studiji koju su proveli Brosseau i  sur. (2005.).

Učinak terapije laserom niske snage također je pozitivan na poboljšanje snage hvata i opoziciju karpometakarpalnog zgloba (Brosseau i  sur.,2005.).

Vježba se smatra glavnim uporištem liječenja osteoartritisa ali postoji malo objavljenih istraživanja o njenoj učinkovitosti. Postoje dokazi da primjena tehnika zaštite zgloba i program vježbi provođenih kod kuće poboljšavaju globalnu funkciju šake (Stamm i sur., 2002., Hennig i sur., 2014).

U istraživanju koje su proveli Rogers i suradnici (2007.) praćeno je 55 ispitanika s osteoartritisom šaka dvije godine. Istraživan je utjecaj treninga snage cijelog tijela i vježbi jačanja stiska šake s griperom (ručkom za jačanje šake) na snagu šake, bol i funkciju. Vježbe su provođene tri puta tjedno.Provedeni trening je rezultirao povećanjem dinamičke i statičke snage stiska šake i smanjenjem boli u pacijenata. Osterås i suradnici (2014.) su došli do zaključka da pacijenti s osteoartritisom šake dobro podnose vježbe, ali su njihovi pozitivni učinci mali i kratkoročni, oni također smatraju da bi se buduća istraživanja trebala baviti određivanjem optimalnih vježbi za snagu hvata i njihovim doziranjem .

Svi programi u navedenim istraživanjima su se razlikovali u sadržaju vježbanja i doziranju. Točne pojedinosti o intenzitetu programa vježbanja su ograničene.

Kod osteoartritisa koljena postoje mnogi dokazi koji podupiru pozitivne učinke vježbi na smanjenje boli i poboljšanje funkcije, međutim puno je manje provedenih istraživanja o učincima vježbanja kod pacijenata s osteoartritisom drugih zglobova poput kuka i šake. Važno je napomenuti da premda se razmjer koristi dobivenih vježbama može činiti malenim ili umjerenim, ti učinci su usporedivi s onima dobivenim upotrebom analgetika i oralnih nesteroidnih antireumatika za smanjenje boli pri čemu vježbanje ima mnogo manje nuspojava od korištenja lijekova.

Sam tretman treba biti prilagođen tretiranom pacijentu na temelju informacija dobivenih fizioterapijskom procjenom i u skladu s pacijentovim potrebama.

 

Ostali terapeutski modaliteti

Primjena toplinske terapije u obliku obloga od blata lokalno i termalnih kupki se pokazala kratkoročno i dugoročno učinkovitom (Fioravanti i sur., 2014.). EULAR preporučuje primjenu ultrazvuka.

Utvrđeno je da je primjena TENS-a pomoću elektroda rukavica učinkovitija od korištenja elektroda od ugljičnog materijala (Renklitepe,  1995.).

Joga se pokazala učinkovitom u smanjenju boli, zakočenosti i poboljšanju opsega pokreta (Garfinkel i sur., 1994.).

 

Prikaz terapijskih vježbi kod osteoartritisa malih zglobova šake

 

Literatura:

1. Zhang W, Doherty M, Leeb BF, Alekseeva L, Arden NK, Bijlsma JW, Dincer F i sur. EULAR evidence-based recommendations for the diagnosis of hand osteoarthritis: report of a task force of ESCISIT. Ann Rheum Dis 2009; 68:8-17.
2. Kloppenburg M: Hand osteoarthritis–an increasing need for treatment and rehabilitation. Curr Opin Rheumatol 2007; 19:179-83.
3. Sackett DL, Rosenberg WM: On the need for evidence-based medicine. J Public Health Med. 1995; 17:330-4.
4. Barthel HR, Peniston J, Clark M, Gold M, Altman R: Correlation of pain relief with physical function in hand osteoarthritis: randomized controlled trial post hoc analysis. Arthritis Res Ther. 2010; 12(1):R7.
5. Rannou F, Dimet J, Boutron I, Baron G, Fayad F, Macé Y, Beaudreuil J, Richette P, Ravaud P, Revel M, Poiraudeau S. Splint for base-of-thumb osteoarthritis: a randomized trial. Ann Intern Med. 2009; 150(10):661-9.
6. Wajon A. Long-term use of a splint at night reduces pain and disability in people with osteoarthritis at the base of the thumb. Aust J Physiother. 2009; 55(3):209.
7. Berggren M, Joost-Davidsson A, Lindstrand J, et al. Reduction in the need for operation after conservative treatment of osteoarthritis of the first carpometacarpal joint: a seven year prospective study. Scandinavian Journal of Plastic and Reconstructive Surgery and Hand Surgery 2001; 35:415-7.
8. Stamm TA, Machold KP, Smolen JS, et al. Joint protection and home hand exercises improve hand function in patients with hand osteoarthritis: A randomized controlled trial. Arthritis Care and Research 2002; 47:44-9.
9. Hennig T, Hæhre L, Hornburg VT, et al. Effect of home-based hand exercises in women with hand osteoarthritis: a randomised controlled trial. Ann Rheum Dis. 2014 Mar 25. doi: 10.1136. /annrheumdis-2013-204808.
10. Brosseau L, Wells G, Marchand S, et al. Randomized controlled trial on low level laser therapy (LLLT) in the treatment of osteoarthritis (OA) of the hand. Lasers Surg Med. 2005; 36(3):210-9.
11. Field T, Diego M, Hernandez-Reif M, Shea J: Hand arthritis pain is reduced by massage therapy. Journal of Bodywork and Movement Therapies 2007; 11:21-4.
12. Dilek B, Gözüm M, Şahin E, et al. Efficacy of paraffin bath therapy in hand osteoarthritis: a single-blinded randomized controlled trial. Arch Phys Med Rehabil. 2013; 94(4):642-9.
13. Rogers MW, Wilder FV. The effects of strength training among persons with hand osteoarthritis: a two-year follow-up study. J Hand Ther. 2007; 20(3):244-9.
14. Osterås N, Hagen KB, Grotle M, et al. Limited effects of exercises in people with hand osteoarthritis: results from a randomized controlled trial. Osteoarthritis Cartilage. 2014; pii: S1063-4584(14)01159-5.
15. Fioravanti A, Tenti S, Giannitti C, Fortunati NA, Galeazzi M. Short- and long-term effects of mud-bath treatment on hand osteoarthritis: a randomized clinical trial. Int J Biometeorol. 2014; 58(1):79-86.
16. Renklitepe N, Dogan O, Kayhan N. Effects of different TENS electrode types in degenerative joint disease of the hands. Fizik Tedavi Rehabilitasyon Dergisi. 1995; 19(4):204–8.
17. Garfinkel MS, Schumacher HR Jr, Husain A, Levy M, Reshetar RA: Evaluation of a yoga based regimen for treatment of osteoarthritis of the hands. Journal of Rheumatology 1994; 21:2341-3.