Koordinacija pokretanja prsnog koša i zdjelice tijekom hoda kod adolescenata s idiopatskom skoliozom

Analiza znanstvenog članka pod nazivom “Analysis of coordination between thoracic and pelvic kinematic movements during gait in adolescents with idiopathic scoliosis” Park HJ i suradnika, objevljenog u Eur Spine J. 2016. godine.

Autor: Maja Topolovec, bacc. physioth.

Utvrđeno je da pacijenti s idiopatskom skoliozom (IS) imaju asimetričnu posturalnu orijentacija ramena i zdjelice u transverzalnoj i frontalnoj ravnini u statičkoj posturi  i asimetričnom kretanju trupa, manji raspon pokreta zdjelice i kralježnice u transverzalnoj i frontalnoj ravnini i veću krutost m. quadratus lumboruma i m. erectora spine u dinamičkim uvjetima. Ove promjene uzrokuju abnormalnosti koordinacije prsni koš – zdjelica koja je važna u održavanja stabilnosti cijelog tijela kod hoda, pošto prsni koš i zdjelica minimiziraju angularni moment (kut zaokreta trupa)  tako što se rotiraju jedno prema drugome. Nastavi čitati

Trodimenzionalni tretman skolioza po Schroth metodi (BSPTS) – TEČAJ

Autor: Maja Topolovec, bacc. physioth.

Schroth metoda svjetski je priznata konzervativna 3D terapijska metoda za osobe s deformacijom kralježnice (skolioza, kifoza i lordoza) svih dobi, osobito djece. Nazvana je po Katharini Schroth (1894.– 1985.) koja je prva uvela u terapiju skolioza spoj trodimenzionalne korekcije iskrivljenja kralježnice i posebnih vježbi disanja. Gotovo cijeli život posvetila je tretmanu skolioza i razvila kliničku klasifikaciju tipova skolioza, prema kojoj se kreiraju vježbe. Kćer, fizioterapeutkinja Christa Lehnert–Schroth i unuk, dr. Hans Rudolf Weiß – specijalist ortopedije i fizikalne medicine, također su se posvetili usavršavanju konzervativnog liječenja deformacija kralježnice.

wp_20161012_14_30_04_pro

Nastavi čitati

Fizioterapijska procjena i principi liječenja oštećenje n. facialisa

Autor: Maja Topolovec, bacc. physio.

Lični živac, n. facialis, 7 je kranijalni živac koji izlazi između ponsa i produžene moždine, u pontocerebelarnom kutu.Mješovit je živac koji motoričkim vlaknima inervira mimične mišiće, te parasimpatičkim vlaknima inervira suznu, podjezičnu i podčeljusnu žlijezdu. Senzorička vlakna što ih živac prima od živca jezika prenose okusne podražaje iz vrha jezika u mozak.

capture

 

S obzirom na mjesto oštećenja govorimo o centralnom i perifernom oštećenju. Centralna kljenut nastaje oštećenjem jezgara ličnog živca i oštećenjem viših moždanih putova (GMN). Periferna kljenut ličnog živca nastaje oštećenjem živca na putu od njegovih jezgara do krajnje periferije živca i njegovih živčanih završetaka, a najčešća je Bellova kljenut.

Živčane niti polaze iz mozga –> križaju se živčanim nitima iz druge hemisfere –> nastavljaju prema jezgrama ličnog živca à u području sljepoočne kosti dijeli se u tri dijela: prvi prolazi kroz unutarnje uho, drugi kroz srednje uho, a treći se nastavlja kroz mastoid –> izlazi iz lubanje i prolazi kroz podušnu žlijezdu slinovnicu te se obilno grana i završava u mišićima.

Ozljeda iznad jezgre (supranuklearna kljenut) rezultira parezom/paralizom samo donje polovice lica zbog djelomično ukrštanje vlakana iz područja moždane kore koja inerviraju čelo i očne kapke (bikortikalna inervacija – s obje strane mozga).

Nastavi čitati

Hod sa štakama

Hod sa štakama:

  • Pomaknite štake ispred tijela za jedan korak
  • Pomaknite ozlijeđenu nogu naprijed; poravnajte je s vršcima štaka
  • Spustite stopalo na podlogu – jačina kojom stajete ovisi o uputama dobivenim od liječnika/fizioterapeuta, ostatak težine prebacite na štake
  • Pomaknite zdravu nogu ispred bolesne

Opterećenje ozlijeđene noge može biti samo lagani dodir tla, opterećenje od nekoliko kilograma (5/10 kg) ili određeni postotak tjelesne težine (1/3, 1/2). Važno je slušati upute i opteretiti točno onoliko koliko liječnik odredi na temelju rtg slika i ne držati nogu u zraku već oponašati što normalniji hod. Ponekad se i nakon dozvoljenog potpunog opterećivanja noge nastave nositi štake još neko vrijeme. Nastavi čitati

Prikaz terapijskih vježbi kod osteoartritisa malih zglobova šake

Vježbanje je važna komponenta očuvanja zdravlja kod osoba s osteoartritisom malih zglobova šake. I dok je u početku liječenja važno održati obim pokreta u zahvaćenom zglobu, kasnije, a po smirivanju simptoma, važno je zadržati trajnu i odgovarajuću fizičku aktivnost koja mora zadovoljiti dva zahtjeva: ne smije dodatno ozljeđivati već oštećenu hrskavicu, a u isto vrijeme mora omogućiti održavanje snage i fleksibilnosti mišića, te cirkulaciju zglobne tekućine, a s njom i prehranu same hrskavice. Umjerena aktivnost pomaže u smanjenju slabosti, jačanju mišića, povećanju fleksibilnosti i izdržljivosti. Potrebno je paziti da se ne prijeđe granica boli.

Capture

Nastavi čitati

Fizioterapija kod osoba oboljelih od osteoartritisa malih zglobova šake

Autor: Ivica Jukić, bacc. physio.

S fizioterapijom treba započeti odmah po postavljanju dijagnoze sastavljanjem plana fizioterapije. Fizioterapijske intervencije trebaju biti usmjerene na problem zbog kojeg je pacijent zatražio pomoć a cilj treba prilagoditi osobnim očekivanjima pacijenta. Plan terapije sastoji se od određivanja željenih ciljeva tretmana, terapijskih procedura, frekvencije provođenja terapije i očekivanog broja posjeta.

Jedna od dužnosti fizioterapeuta je vođenje točne, iscrpne i datirane medicinske dokumentacije sukladno usuglašenim standardima na europskoj razini, kojom se evidentiraju svi provedeni postupci i koja u svakom trenutku može pružiti dostatne podatke o stanju pacijenta u svim fazama fizikalne terapije. Prema smjernicama Hrvatske komore fizioterapeuta obvezan sadržaj fizioterapeutskog kartona su: početna procjena, cilj i plan terapije te periodična reevaluacija.

Fizioterapeutski karton te dodatni funkcionalni testovi i mjerenja koja moraju biti u prilogu kartona potrebno je čuvati u skladu s propisanim rokovima.

Fizikalna terapija osteoartritisa šaka uključuje terapijske vježbe, korištenje udlaga, primjenu toplinskih procedura, elektroterapiju te masažu.

h9991444_002

Ovi postupci preporučuju se s ciljem ublažavanja boli i poboljšanja funkcije šake premda je hijerarhijska razina dokaza koji podupiru primjenu tih procedura većinom na razini mišljenja stručnjaka (EULAR).

Nastavi čitati

Fizioterapijska procjena kod osteoartritisa malih zglobova šake

Svrha fizioterapijske procjene je donošenje fizioterapijske dijagnoze. Za postavljanje fizioterapijske dijagnoze potrebno je provesti fizioterapijski pregled koji se sastoji od subjektivnog i objektivnog dijela, specifičnih fizioterapijskih mjerenja i testova. Prije samog pregleda potrebno je uzeti dobru anamnezu. Uzimanje anamneze sastoji se od postavljanja pitanja s ciljem prikupljanja informacija o nastanku i tijeku bolesti i trenutnim poteškoćama pacijenta.

Fizioterapijski pregled

Prije izvođenja specifičnih testova potrebno je opservacijom utvrditi stanje  posture šake i cijelog gornjeg ekstremiteta, provjeriti prisutnost edema, deformiteta, hipotrofije mišića te utvrditi stanje  kože i noktiju. Nakon toga palpiramo šaku kako bi provjerili temperaturu kože, elastičnost tkiva i stanje zglobova.

Nastavi čitati